Centar za uočavanje i rad s darovitima DaR
Iva Slačanac
Daroviti učenici usvajaju ishode nastavnog sata brže i s manjim brojem ponavljanja u odnosu na vršnjake, što može rezultirati osjećajima dosade i frustriranosti. U ovom članku možete proučiti nastavne strategije koje ih intelektualno stimuliraju, a koje možete koristiti u redovnoj nastavi.
Daroviti učenici preferiraju zahtjevniju i izazovniju nastavu, pri čemu mogu pomoći sljedeće nastavne strategije:
Istraživačko učenje – učenici istraživanjem dolaze do rješenja (individualno ili u skupini). Koraci u ovakvom obliku učenja jesu odabir problema, odabir materijala i metoda, prikupljanje i obrada podataka, analiziranje rezultata i izvođenje zaključaka.
Projektna nastava – suradnički i interdisciplinarni pristup. Koraci u projektnoj nastavi jesu odabir teme, priprema, planiranje, provedba, predstavljanje i vrednovanje projekta.
Obrnuta učionica – učitelj unaprijed pošalje učenicima prezentaciju neke nastavne jedinice da ju samostalno prouče i izdvoje bitne činjenice i nejasnoće. U tom slučaju više vremena na nastavnom satu ostaje za rješavanje zadataka na višim kognitivnim razinama (4., 5. i 6. razina Bloomove taksonomije).
Misli i razmijeni misli u paru – učenici trebaju samostalno razmisliti o zadanoj temi, a potom razmijeniti svoja razmišljanja u paru. Nakon toga se razmišljanja mogu podijeliti s drugim parovima. Na kraju nekoliko parova prezentira svoja razmišljanja pred ostalim učenicima u razredu.
Oluja ideja – cilj je prikupiti što više ideja bez vrednovanja. Često se koristi u grupnom radu kao početna aktivnost za rješavanje problema. Koraci: postaviti jasan i razumljiv problem, prihvatiti svaku ideju, poticati učenike da se nadograđuju na ideje drugih učenika, ohrabrivati neobične ideje.
Vruća olovka – vrlo slična oluji ideja. Razlika je u tome što se odgovori zapisuju pa je veća tišina u razredu. Koristi se za produciranje ideja ili odgovaranje na postavljena pitanja. Može se raditi i u skupinama tako da se olovka zavrti, a onaj na koga pokaže vrh olovke odgovara na pitanje. Potom taj učenik zavrti olovku.
Strategija kognitivnog konflikta (Posner, Strike, Hewson i Gertzog, 1982) - predstavlja izazov za darovite učenike. Bit tehnike jest da učenik svoja dosadašnja znanja suprotstavlja novim znanjima koje do sada nije imao. Primjerice u fizici – mnogi učenici misle da teži predmeti brže padaju što nije točno. Učeniku se može dati da napravi eksperiment i prouči znanstvene teorije koje objašnjavaju taj fenomen.
Insert metoda – cilj je povezati nove sadržaje sa sadržajima koje učenici već znaju ili misle da znaju. Učenici na tekstu trebaju označiti (+) ono što su već znali od ranije, (-) ono što su mislili da znaju, a pokazalo se da to nije točno i s (?) ono što im nije jasno ili što žele pitati. Nakon obilježavanja učenici raspravljaju o bilješkama koje su napravili i na kraju izvode zaključke.
KWL tablica - učitelj učenicima podijeli nastavni listić na kojem se nalazi KWL (Know-Want-Learned) tablica. Učeniku se kaže da tablicu popunjava na početku, tijekom i na kraju nastavnog sata. Prvi stupac učenici mogu popuniti olujom ideja. Drugi stupac omogućava učitelju da prilagodi poučavanje očekivanjima učenika i da odgovori na njihova pitanja. Učenik može upisivati pitanja tijekom sata. U trećem stupcu učenik navodi što je naučio. Piše odgovore na pitanja iz drugog stupca.
Mentalne mape – u središtu je ključni pojam iz kojeg zrakasto izlazi 4-5 grana koje se opet mogu granati na sitnije grane (detalje). Mogu se koristiti za ponavljanje, sistematizaciju gradiva ili kao plakat za prezentiranje. Ova metoda pokazala se osobito korisnom kod učenika s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenika koji istovremeno spada u skupinu učenika s teškoćama u razvoju i darovitih učenika).
