Kreativnost u nastavi i kako je poticati

Kreativnost se najčešće definira kao dolazak do novih, jedinstvenih rješenja, ideja i izuma koji imaju društvenu vrijednost (doprinose društvu na određeni način). Može se opisati i kao proces „povezivanja ranije nepovezanih stvari“ (Miel, 1986). Prema Renzullijevoj troprstenastoj koncepciji darovitosti (Renzulli, 1978) kreativnost je, uz motivaciju i visoke intelektualne sposobnosti, jedna od najvažnijih sastavnica darovitosti.

Slika 1. Renzullijeva troprstenasta koncepcija darovitosti; preuzeto s: https://www.istrazime.com/.

Weiner (2005) naglašava da je važnost razvijanja kreativnosti upravo u tome što daroviti učenici koji nisu kreativni u odrasloj dobi najčešće postaju stručnjaci za svoje područje i ostvaruju visoke rezultate, no samo daroviti učenici koji su kreativni mijenjaju to područje (novim izumima, uvidima, i slično).

Koje su karakteristike kreativnog djeteta?

Dok se u praksi pokazalo da učitelji lako prepoznaju motivirane učenike, veći problemi javljaju se u identificiranju kreativnih učenika. U nastavku ćemo Vam prikazati neke od pokazatelja dječje kreativnosti. Razmislite pronalazite li u njima nekog od svojih učenika.

Najčešći pokazatelji dječje kreativnosti:

1.     ima bujnu maštu, domišljato je,

2.     sklono je maštanju i sanjarenju, ponekad se čini kao da je odsutno mislima, „u svom svijetu,

3.     znatiželjno je i otvoreno novim iskustvima, spreman upustiti se u iskušavanje novih ideja,

4.     voli misaono eksperimentirati kroz pitanja poput: Kako bi bilo…? Što ako…? Zašto bi…?,

5.     bez vanjskog poticaja bavi se kreativnim aktivnostima koje ga zanimaju,

6.     strastveno pristupa aktivnostima koje ga zanimaju,

7.     iznimno je predano i ne odustaje u ostvarivanju zamišljene ideje,

8.     kada može birati, češće od vršnjaka bira kreativne aktivnosti,

9.     u odnosu na vršnjake posjeduje izraženije sposobnosti za određena umjetnička područja (likovno, dramsko, glazbeno),

10.  rado sudjeluje u školskim izložbama i predstavama,

11.  smišlja mnogo različitih načina na koje može riješiti neki zadatak,

12.  svoje ideje izražava na mnoštvo različitih načina (crtanjem, izradom onoga što je zamislio raznim materijalima i slično),

13.  sposobno je razmišljati izvan okvira i pronaći veze između naizgled nepovezanih stvari,

14.  ideje i rješenja su mu često neobična i originalna, drugačija od vršnjaka.

Tehnike za poticanje kreativnosti

Dakle, vidljivo je da kreativnost može doći do izražaja kroz produktivnost (veliki broj ideja) ili kroz originalnost (sjetiti se nečega čega se nitko drugi nije sjetio). U nastavku opisujemo neke od tehnika rada s učenicima pomoću kojih možete uočiti spomenute indikatore kreativnosti djeteta, a koje ujedno i potiču kreativno razmišljanje. Spomenute tehnike lako se mogu koristiti u sklopu redovite nastave. Važno je za zapamtiti da je i kreativnost vještina koja se vježba kao i svaka druga.

1.     Tehnika „Šest mislećih šešira”

-        aktivnost pomoću koje učenici shvaćaju da o istom problemu mogu razmišljati na različite načine. Pomoću ove tehnike dolazi se do kvalitetnijih prijedloga rješenja određenog problema, koristeći pritom i kreativno i kritičko promišljanje. Učenicima se zada određena tema (na primjer, onečišćenje prirode). Učenike možete podijeliti u skupine ili dopustiti učeniku da sam bira koji će šešir predstavljati. Značenja boja šešira su sljedeća:

•        crni – na što sve trebamo obratiti pažnju/problem, rizik („Što vas zabrinjava? Što vas uznemirava?“),

•        crveni – osjećaji koje imam o tome („Kako se osjećate zbog svega što ste vidjeli ispod crnog šešira?“)

•        bijeli – sve što znam o tome („Stavite bijeli šešir i prisjetite se: Što ste sve naučili o ovoj temi?“)

•        plavi – načini kako se nešto može napraviti, poštivanje smjernica i pravila („Na koje sve načine možete iskazati svoju brigu za okoliš?“),

•        žuti – što sve može biti dobro/korisno („Kako sve Zemlja može uzvratiti za našu ljubav i brigu?“),

•        zeleni – mašta, kreativnost, nove i neobične ideje („Što bi moglo biti drugačije? Uz pomoć zelenog šešira osmislite na koje se sve načine ljudi mogu bolje odnositi prema prirodi“).

2. Kreiranje vlastitih pjesmica/činkvina

Iz dostupnih knjiga ili udžbenika pronaći što više imenica, glagola i pridjeva i od njih napraviti činkvine:

1. stih = jedna imenica (koja je ujedno i tema činkvine),

2. stih = dva pridjeva (koji opisuju, označavaju imenicu iz 1. stiha),

3. stih = tri glagolske imenice (imenice koje se tvore od glagola, a završavaju na –nje; cvjetanje, cvrkutanje, darivanje…),

4. stih = četiri riječi, rečenica (koja objašnjava imenicu iz prvog stiha, a istovremeno izriče stav prema temi),

5. stih = imenica (istoznačnica).

3. Kreativni kutak

- u određenom prostoru u učionici učitelj stavlja kutiju u kojoj su kartice sa zadacima za razvijanje kreativnog mišljenja u različitim područjima. Učenici samostalno odabiru vrstu zadatka, rješavaju ga i listić s rješenjem vraćaju u kutiju za rješenja. Kreativne zadatke možete smisliti sami ili preuzeti iz priručnika/knjiga. Posebice Vam preporučujemo knjigu Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja, čiji su autori Jasna Cvetković-Lay i Vid Pečjak, a koju možete pronaći u prodaji i u gradskim knjižnicama.

Slika 2. Primjer zadataka za razvoj kreativnog mišljenja; preuzeto iz Priručnika za razvoj kompetencija učitelja u prepoznavanju, poticanju i vrednovanju darovitih učenika (2022).

Zaključak:

Kreativnost, kao važnu odrednica darovitosti, također je važno njegovati i poticati. O tome govore i brojni autori koji na kreativnost gledaju kao na vještinu koja se može razvijati. U ovom članku dane su Vam tri osnovne tehnike koje se lako mogu uklopiti u nastavni sat i pomoću kojih se može obraditi određeno gradivo. Uz spomenuto, preporučava se i često korištenje umnih mapa i brainstorminga ("oluja ideja"), upravo zbog poticanja raznolikosti ideja. S obzirom na opširnost teme kreativnosti, o njoj će se još pisati u budućim člancima.

Literatura:

Cvetković-Lay, J., Bosnar, E., Vučica, M. i Orešković, T. (2022). Priručnik za razvoj kompetencija učitelja u prepoznavanju, poticanju i vrednovanju darovitih učenika. Zagreb: Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić".

Kadum, S. i Hozjan, D. (2015). Darovitost u nastavi. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.