Izazovi u radu s darovitim učenicima – perspektiva učitelja osnovnih škola u Gradu Zadru

Sudionici ovog istraživanja bili su učitelji iz osam osnovnih škola na području Grada Zadra (Osnovna škola Bartula Kašića, Osnovna škola Zadarski otoci, Osnovna škola Stanovi, Osnovna škola Šime Budinića, Osnovna škola Petra Preradovića, Osnovna škola Krune Krstića, Katolička osnovna škola „Ivo Mašina“ i Privatna osnovna škola NOVA). Uzorak je sačinjavao ukupno 181 učitelj, od čega 73 učitelja razredne nastave (36,68%) te 108 učitelja predmetne nastave (54,27%). Prosječna duljina radnog staža uzorka iznosila je 13,63 godina (u rasponu od nekoliko mjeseci do 38 godina radnog staža).

Početak upitnika sadržavao je tri kratka pitanja vezana za trenutno zaposlenje – ime osnovne škole u kojoj učitelj predaje, oblik nastave koji provodi (razredna ili predmetna) i broj godina radnog staža u sustavu obrazovanja. Učitelji su također procjenjivali svoje iskustvo rada s darovitim učenicima („Ugodno“, „Neugodno“, „Nisam imao/la takvo iskustvo“) te su upitani da opišu jedno od tih iskustava. Nadalje, zadatak učitelja bio je rangirati:

1. najčešće razloge izostanka različitih oblika rada i drugih mogućnosti za darovite učenike u njihovoj školi,

2. oblike pomoći u radu s darovitim učenicima koje smatraju najviše i najmanje korisnima i

3. indikatore darovitosti po njihovoj važnosti.

Nakon rangiranja, zadatak učitelja bio je zaokružiti metode koje redovito koriste u nastavi tijekom rada s darovitim učenicima. Tvrdnje koje su učitelji rangirali i predložene metode rada s darovitim učenicima preuzete su iz Priručnika za razvoj kompetencija učitelja u prepoznavanju, poticanju i vrednovanju darovitih učenika (Cvetković-Lay i suradnice, 2022). Na kraju upitnika, učiteljima je postavljeno pitanje esejskog tipa: „U tijeku je izrada novog Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika. Vaše mišljenje jako nam je važno. Imate li neki prijedlog za upotpunjavanje i prilagođivanje školstva darovitim učenicima (na primjer, mentorstvo, izvannastavne aktivnosti…)?“

Ovdje će se ukratko pojasniti dobiveni rezultati, a cjelokupno istraživanje može se pronaći i detaljnije proučiti na mrežnoj stranici Grada Zadra (https://www.grad-zadar.hr/centar-za-uocavanje-i-rad-s-darovitima-dar-1252/).

1) Iskustvo rada s darovitim učenicima

Čak 109 učitelja (54,77%)  je svoje iskustvo s darovitim učenicima procijenilo kao ugodno, dok je svega 5 učitelja (2,51%) isto iskustvo procijenilo neugodnim. Ukupno 67 učitelja iz uzorka (33,67%) navodi kako nemaju iskustva s darovitim učenicima. Prosječni radni staž učitelja koji navode da nisu imali iskustvo s darovitim učenikom iznosi 11,94 godina.

2) Rangiranje

2.1. Najveći izazovi u radu s darovitim učenicima

Prema prosječno dodijeljenom rangu (1 – najvažniji razlog, 5 – najmanje važan razlog) učitelji kao najčešće razloge izostanka organizacijskih oblika rada i drugih mogućnosti za darovite učenike navode Nedostatne materijalne preduvjete i Nedostatak savjetnika za darovite učenike. Zatim slijede Nedostatna osobna motivacija i Nespremnost za isprobavanje novog. Kao najmanje značajne izazove u radu s darovitim učenicima učitelji navode Neuživljenost u „kožu“ darovitog učenika i Nedostatak potpore kolega, stručnog tima i uprave.

2.2. Oblici pomoći u radu s darovitim učenicima

Prema prosječno dodijeljenom rangu (1 – najviše bi pomoglo, 5 – najmanje bi pomoglo) učitelji kao najznačajnije oblike pomoći navode upoznavanje s Primjerima obogaćenih sadržaja i aktivnosti, Pomoć u prepoznavanju pokazatelja darovitosti i prikazivanje Primjera unošenja razlikovnosti u predmetne kurikulume (sadržaj, proces, okruženje, metode, ishodi). Učitelji su procijenili da bi im Dodatna edukacija o specifičnostima ponašanja darovitih i Dodatna edukacija o pojmovima darovitosti bile od manje pomoći od dosad spomenutih kategorija. No, i vrijednosti posljednje dvije navedene kategorije su visoke te bi također mogle pomoći učiteljima u radu s darovitim učenicima.

2.3. Indikatori darovitosti

Gledajući prosječne rangove (1 – najvažniji, 5 – najmanje važan) može se uočiti da učitelji najvažnijim indikatorom darovitosti smatraju Iznimne uratke i Strastvene interese. Nešto manje važnim indikatorom smatraju Znakove u ponašanju i Školski uspjeh, a najmanje važnim navode Izvanškolska postignuća.

3) Metode rada s darovitim učenicima

Prilikom analize metoda kojima se učitelji koriste u radu s darovitim učenicima, u obzir su uzeti svi učitelji koji navode da imaju iskustva u radu s darovitim učenicima (N = 114). Tako najveći broj učitelja u radu s darovitim učenicima koristi metodu Upućivanja učenika na korištenje dodatnih, složenijih izvora znanja (88,59%). Nadalje, više od polovine učitelja koristi i metode rada koje se tiču Proširivanja i produbljivanja nastavnih sadržaja (61,4%), Uvođenja tema i sadržaja koji izlaze izvan predmetnog kurikuluma (58,77%) i Mijenjanja metoda, načina, vrste zadataka za učenje, vježbanje i provjeru znanja (54,39%). Nešto manji broj učitelja koristi metode Učenja u drugom okruženju (muzej, knjižnica i slično; 42,98%) i Obogaćivanja razrednog okruženja (25,44%). Najmanji broj učitelja navodi kako u radu s darovitim učenicima koriste Skraćivanje vremena predviđenog za učenje i ponavljanje nastavnih sadržaja (15,79%) i Ostale načine podrške (socio-emocionalna i obrazovna podrška; 14,04%). Od dodatnih oblika rada, dva učitelja istakla su kako u radu s darovitim učenicima nerijetko koriste istraživačke radove, a jedan učitelj naveo je da povremeno stavlja darovitog učenika u ulogu mentora.

4) Izmjene Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika - prijedlozi

Prijedlozi učitelja na postavljeno pitanje o potencijalnim izmjenama pravilnika mogu se podijeliti u kategorije:

a) administrativno-financijski dio ( „Rad s darovitim učenicima trebao bi biti uključen u satnicu“; „Barem simbolična naknada za rad s darovitima“),

b) materijalni, vremenski i prostorni preduvjeti za rad s darovitim učenicima („Manjak vremena, satnica preopterećena, velik fokus na učenike s teškoćama, nedostatak materijala, opterećenost zadanim programom i ispunjavanjem istog“),

c) edukacije za učitelje („Učiteljima bi trebalo omogućiti stručna usavršavanja za rad s darovitima. Bilo bi dobro da se omogući i razmjena iskustava u drugim državama (mobilnost, razmjena učenika) kroz projekte“; „Nedovoljno znanja i stručnosti u radu s nadarenim učenicima, tijekom studija i kasnije ovo je prvi put da je tema!"),

d) izvannastavne aktivnosti za darovite učenike („Izvannastavne aktivnosti: iskustveno učenje je najvažnije, osobito u nižim razredima, stoga im treba omogućiti što više suradnje s lokalnom zajednicom, kulturnim i društvenim ustanovama, gdje će primiti nova znanja, otkriti svoje interese…“; „Veća satnica izvannastavnih aktivnosti koja bi omogućila rad s nadarenima, ako je potrebno/poželjno interdisciplinarnih aktivnosti“),

e) dodatni/prilagođeni sadržaji za darovite učenike („Proširivanje nastavnih sadržaja (uključujući izdavače udžbenika). Opremanje škola didaktičkim i školskim materijalima za praktičnu nastavu. Dodatna financijska sredstva po darovitom učeniku koje dobiva škola i ulaže u didaktičke materijale“;„Mentorstvo, izvannastavne aktivnosti, dodatan rad, sloboda učenika za izlaza iz okvira školskog kurikuluma (i GPP-a)"),

f) uključenost stručnog tima („Veća koordinacija stručne službe i učitelja u stvaranju boljih uvjeta za napredak učenika“; "Regulirano savjetovanje učitelja sa stručnjacima na predmetnom području kao i sa psiholozima"),

g) interesi učenika („Formirati posebne grupe prema njihovim interesima. Pozvati stručnjake i savjetovati se s njima što raditi – ciljano“; „Usmjeriti učenike prema njihovim interesima (napraviti grupe učenika po afinitetima) – zašto mučiti dijete matematičkim sadržajima ako ima darovitost u područjima za koje ne treba matematika?“).

Osim spomenutih, vrlo značajnih dobivenih rezultata, provedene su i dvije dodatne statističke analize kako bi se bolje utvrdile potrebe učitelja u radu s darovitim učenicima - s obzirom na godine radnog staža i oblik provođenja nastave (razredna/predmetna).

1)     Razlike u odnosu na godine radnog staža

• učitelji s duljim radnim stažem izvještavaju o nedostatnoj osobnoj motivaciji kao većem izazovu u radu s darovitim učenicima nego što to čine učitelji s kraćim radnim stažem

• učitelji s kraćim radnim stažem izvještavaju o neuživljenosti u kožu darovitog učenika kao većem izazovu u radu s darovitim učenicima nego što to čine učitelji s duljim radnim stažem

• u ostalim kategorijama koje su procjenjivali, učitelji se ne razlikuju s obzirom na godine radnog staža

2)   Razlike u odnosu na oblik provođenja nastave

• učitelji razredne i predmetne nastave ne razlikuju se u procjenama u niti jednoj ispitivanoj kategoriji

  
  

• drugim riječima, učitelji razredne i predmetne nastave susreću se sa sličnim/gotovo istim izazovima u radu s darovitim učenicima te se ne razlikuju u oblicima pomoći koje su procijenili korisnima, kao ni u indikatorima darovitosti koje prve prepoznaju.

ZAKLJUČAK:

Za razvoj darovitih učenika vrlo su važni utjecaji okoline, ponajviše obitelji i škole. U Republici Hrvatskoj nije proveden velik broj istraživanja o radu učitelja s darovitim učenicima (izazovi u radu, metode rada, prijedlozi za poboljšanje rada) koji su neophodni kako bi daroviti učenici bila usmjerena u pravom smjeru. Ovo istraživanje dalo je osnovne smjernice Centru za uočavanje i rad s darovitima za daljnje postupanje i pristup učiteljima s obzirom na sve što su navodili u upitniku. U budućnosti se planira još istraživanja ovog tipa kojima bi se obuhvatio veći broj ispitivanih varijabli (primjerice, stavovi učitelja o radu s darovitim učenicima). Podsjećamo, opširniji tekst i rezultati mogu se pronaći na: https://www.grad-zadar.hr/centar-za-uocavanje-i-rad-s-darovitima-dar-1252/.