Istraživačka nastava

Istraživačka nastava suvremeni je oblik nastave u kojem se učenike stavlja u poziciju da samostalnim radom usvajaju nova znanja, to jest samostalno otkrivaju i pronalaze za njih nove činjenice. Drugim riječima, učenike se potiče na samostalno istraživanje određene teme. Unatoč tome što se uloga učitelja u vidu poučavanja smanjuje, ovaj oblik nastave ipak zahtijeva pripremljenost učitelja. Uloga učitelja u njemu ponajviše se odnosi na stvaranje problemskih situacija, pomaganje učenicima pri odabiru izvora za istraživački rad, upoznavanja učenika s teorijskim činjenicama i vođenja završne rasprave o rezultatima istraživačkog rada učenika.

U nastavi se mogu koristiti tri različite razine istraživačkog učenja:

1. Određivanje relevantnih istraživačkih pitanja – učenicima se da određeno vrijeme da razmisle koji je problem ili koja tema važna za proučavanje. Pritom si postavljanju pitanja poput „Što već znam o ovoj temi?“ i „Što želim znati o ovoj temi?“ Istraživačko pitanje može se postaviti i olujom ideja u grupi ili biti zadano od strane učitelja.

2. Postavljanje hipoteza/pretpostavki - hipoteza ili pretpostavka proizlazi iz istraživačkog pitanja, a istraživanjem će se ili potvrditi ili odbaciti. Važno je pretpostavku jasno formulirati, kako bi u odnosu na nju bilo moguće interpretirati rezultate.

3. Pronalaženje izvora informacija – učenici razmišljaju o tome gdje mogu pronaći odgovore na postavljena pitanja i koliko je pojedini izvor informacija vjerodostojan i ispravan. Neka od pitanja koja se javljaju u ovoj fazi su „Gdje ću pronaći informacije?“ i „Je li ovaj izvor informacija valjan?“.

4.  Izrada nacrta i plana istraživanja (što/ kako/ gdje/ kada?)

Nakon oblikovanja istraživačkog pitanja i hipoteze, izrađuje se nacrt istraživanja. Predviđa se materijal s kojim će se raditi, pribor, vrijeme, mjesto, rokovi, metode rada, načini prikupljanja i bilježenja podataka.

5.  Provedba istraživanja – prikupljanje i bilježenje podataka.

6. Prikazivanje i interpretacija rezultata  – faza u kojoj učenici obrađuju prikupljene podatke i kritički procjenjuju koji od njih su značajni za samo istraživačko pitanje. Javljaju se pitanja poput „Koji od ovih podataka je važan?“, „Imam li dovoljno materijala za odgovor na moje pitanje?“, „Imam li sada neko novo pitanje?“ Prikupljeni podaci mogu se prikazati u obliku tablica i/ili grafikona.

7.  Zaključci – nakon interpretacije rezultata utvrđuje se je li hipoteza potvrđena ili nije. U ovom koraku učenicima je važno naglasiti da trebaju biti oprezni u donošenju zaključaka, odnosno donositi zaključke na temelju dokaza.

8.  Izvješćivanje – završna faza istraživačke nastave u kojoj učenici izlažu svoje uratke na način na koji oni to žele, a nameću se pitanja „Koja je poruka koju želim prenijeti prisutnima?“, „Jesam li povezao sve materijale u smislenu cjelinu?“ i „Na koji način ću izložiti svoj rad?“ Ako je rad kvalitetan, učenike se može potaknuti i na izlaganje rada široj publici.

Znanstveni eksperiment: učenici mogu provesti znanstveni eksperiment kako bi istražili određenu hipotezu. Primjerice, istraživanje rasta biljaka pod različitim uvjetima svjetlosti ili utjecaj različitih tvari na brzinu kemijskih reakcija.

Anketa ili istraživanje javnog mnijenja: učenici mogu provesti anketu u školi ili zajednici kako bi istražili mišljenja i stavove ljudi o određenom pitanju ili temi.

Povijesno istraživanje: istraživanje povijesnih događaja, ličnosti ili razdoblja koristeći primarne i sekundarne izvore te interpretirajući povijesne činjenice.

Literarno istraživanje: istraživanje tema, motiva ili stilova u književnosti, analizirajući utjecaj određenog autora ili književnog razdoblja.

Tehnološki projekti: ovisno o tehnološkoj opremljenosti škole, učenici mogu raditi na razvoju tehnoloških projekata poput izrade aplikacija, robotike, programiranja ili dizajna, istražujući nove načine rješavanja problema ili unaprjeđenja tehnologije.

Ekološka istraživanja: učenici mogu istraživati lokalni ekosustav, analizirajući utjecaj ljudskih aktivnosti na okoliš ili istražujući načine očuvanja prirodnih resursa (na primjer – istraživanje ekološkog otiska različitih gospodarstava i tvrtki).

Matematičko istraživanje: proučavanje matematičkih koncepata izvan školskog kurikuluma, rješavanje kompleksnih problema i/ili primjena matematičkih metoda na stvarne situacije.

U svim ovim primjerima, ključno je da učenici samostalno postavljaju pitanja, razvijaju planove istraživanja, prikupljaju podatke te interpretiraju rezultate. Istraživačka nastava ih potiče na kritičko razmišljanje, analizu, i razvoj vještina koje su korisne ne samo u akademskom, već i u stvarnom svijetu. U popisu literature možete pronaći poveznice na primjere istraživačke nastave po različitim predmetima.

Istraživački rad može se vrednovati po različitim elementima: primjena znanja, samostalnost u radu, izvedba praktičnog rada (korištenje pribora, točnost, preciznost, postupanje po uputama, izrada izvješća).

Literatura:

Babić, P. (2018). Primjena istraživačkog učenja pri poučavanju učenika gimnazije o transportu vode u biljci. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, preuzeto 15.12.2023. s https://zir.nsk.hr/islandora/object/pmf:5013.

Rotar, D. (2020). Istraživački pristup u nastavi Prirode i društva, preuzeto 15.12.2023. s https://www.skole.hr/istrazivacki-pristup-u-nastavi-prirode-i-drustva/.

Solar, V. (2020). Istraživačka nastava matematike. Diplomski rad. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za matematiku, preuzeto 15.12.2023. s https://zir.nsk.hr/islandora/object/mathos:495.

Zokić, T. i Vladušić, B. (2022). Istraživačko učenje u nastavi Hrvatskog jezika, preuzeto 15.12.2023. s https://www.skole.hr/istrazivacko-ucenje-u-nastavi-hrvatskog-jezika/.